Bosna i Hercegovina od danas se i zvanično nalazi na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), nakon što je na plenarnoj sjednici u Parizu potvrđena preporuka Moneyvala, evropskog tijela zaduženog za procjenu efikasnosti mjera u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Time je okončan proces koji je trajao mjesecima, a o mogućem stavljanju Bosne i Hercegovine pod pojačani međunarodni nadzor govorilo se još nakon ranijih sjednica Moneyvala.
Iako je odluka o uvrštavanju BiH na sivu listu donesena prije nekoliko sedmica, njena konačna primjena bila je uslovljena potvrdom FATF-a, koja je sada i zvanično stigla.
Prema dostupnim informacijama, predstavnici Bosne i Hercegovine obaviješteni su o konačnoj odluci već na početku zasjedanja u Parizu. Zbog toga su domaće institucije prethodno potpisale Pismo o političkoj opredijeljenosti, kojim su prihvatile Akcioni plan FATF-a i obavezale se na njegovu punu i koordiniranu provedbu.
Na taj način BiH je formalno preuzela obavezu da otkloni nedostatke koje su međunarodne organizacije identifikovale u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Prema informacijama sa sjednice, Bosna i Hercegovina mora provesti ukupno 13 preporuka kako bi u budućnosti bila uklonjena sa sive liste. Procjene govore da bi taj proces mogao trajati najmanje dvije do dvije i po godine, u zavisnosti od dinamike provođenja potrebnih reformi.
Među glavnim razlozima za stavljanje BiH na sivu listu navodi se neusvajanje pojedinih zakona koje je Moneyval označio kao ključne za unapređenje finansijskog nadzora. Posebno se izdvajaju izmjene Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.
Dodatan problem predstavlja i nepostojanje registra stvarnih vlasnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međunarodne institucije godinama upozoravaju da je uspostavljanje takvog registra neophodno radi veće transparentnosti vlasničkih struktura kompanija i efikasnijeg otkrivanja eventualnih zloupotreba prenosi Oslobodjenje.
Kako ovaj zahtjev nije realizovan u predviđenim rokovima, ostao je među ključnim zamjerkama koje su dovele do pojačanog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
Uvrštavanje na sivu listu ne podrazumijeva automatske sankcije, ali predstavlja upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da postoje određeni nedostaci u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Takav status može otežati pojedine finansijske transakcije, povećati troškove poslovanja te negativno uticati na privlačenje stranih investicija. Zbog toga će naredni period biti od velikog značaja za institucije Bosne i Hercegovine, koje će morati pokazati spremnost da provedu neophodne reforme i ispune preuzete međunarodne obaveze.
