Prvi put u posljednje dvije decenije zaposleni u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine suočavaju se s kašnjenjem plata, što dodatno potvrđuje ozbiljnost finansijske krize u kompaniji koja je nekada važila za jedno od najprofitabilnijih javnih preduzeća u zemlji.
Likvidnost strateški važne kompanije ozbiljno je poljuljana, a stanje u Elektroprivredi BiH izaziva dodatnu zabrinutost jer od njenog stabilnog poslovanja zavisi veliki dio privrede i elektroenergetskog sistema zemlje.
Aktuelna situacija sve češće se povezuje s katastrofalnom kadrovskom i razvojnom politikom vlasti Trojke. Istina je da je poslovanje Elektroprivrede BiH godinama ugrožavano nedomaćinskim upravljanjem, političkim zapošljavanjem te postavljanjem podobnih, a često nedovoljno sposobnih kadrova. Međutim, upravo se aktuelna vlast suočava s optužbama da je dodatno i opasno poljuljala još jednog privrednog giganta, nakon problema i urušavanja velikih sistema poput Koksare i Željezare, dok kritičari upozoravaju i na stanje u BH Telecomu.
Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika elektroprivredne djelatnosti Sarajevo Neđad Hadžović potvrdio je za „Avaz“ da su plate zaposlenima do prošlog mjeseca redovno isplaćivane najkasnije do šestog dana u mjesecu.
Kako navodi, ranije se nije dešavalo da radnici dočekaju sedmi dan u mjesecu bez plate.
– Prošlog mjeseca je isplaćena tek desetog, pa je određeni broj radnika platio zatezne kamate jer im krediti dospijevaju sedmog. Šta će biti ovog mjeseca ne znamo, čekamo deseti pa ćemo da vidimo – rekao je Hadžović.
Prema njegovim riječima, Pravilnikom o platama Elektroprivrede BiH deseti dan u mjesecu utvrđen je kao krajnji rok za isplatu. Ipak, praksa je godinama bila drugačija, jer su plate zaposlenima redovno stizale najkasnije do šestog.
– Prvi put se desilo prošlog mjeseca da je plata isplaćena zadnjeg dana po pravilniku – naveo je Hadžović.
Ozbiljnost situacije potvrđuje i činjenica da je Sindikat elektroenergetskih radnika Federacije BiH 11. juna održao vanrednu sjednicu posvećenu, kako je navedeno, „značajno ugroženoj likvidnosti“ kompanije.
Sjednici je prisustvovao i generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić.
Tokom sastanka analizirana je „kompleksna i teška situacija“ u preduzeću, a inicirano je i uspostavljanje „prioriteta u plaćanju zakonskih obaveza“.
Sindikat je najavio da će zajedno s Upravom preduzeća tražiti urgentnu saradnju s Vladom Federacije BiH kako bi se pronašlo rješenje za stabilizaciju kompanije i normalizaciju poslovanja.
U saopćenju upućenom članovima sindikata, uz pozivanje na solidarnost i zaštitu radničkih prava, navedeno je i da će, ukoliko bude potrebno, biti korištene „krajnje radikalne mjere“.
Generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić nije želio detaljnije komentarisati stavove Sindikata niti najavu mogućih „krajnje radikalnih mjera“.
Na direktno pitanje da li će zaposlenima Elektroprivrede BiH plata biti isplaćena do desetog u mjesecu, odgovorio je kratko:
– Nadam se.
Govoreći o uzrocima teškog stanja u kompaniji, Buljubašić je priznao da je Elektroprivreda BiH zakasnila s energetskom tranzicijom.
– Mogu se složiti da kasnimo u tranziciji ka obnovljivoj energiji – rekao je.
Istovremeno je ocijenio da je postojeća organizacija rada koncerna Elektroprivrede BiH i rudnika neodrživa.
Sanel Buljubašić, pedesetogodišnji doktor mašinstva, profesionalnu karijeru započeo je 2000. godine kao profesor u srednjoj školi u Srebreniku.
Nakon toga obavljao je funkciju pomoćnika direktora Vodovoda i kanalizacije u Srebreniku, gdje je radio do 2020. godine.
U augustu 2023. godine imenovan je na čelo Elektroprivrede BiH, jednog od najznačajnijih javnih i strateških preduzeća u zemlji.
U javnosti se sve češće vodi rasprava o stvarnim uzrocima finansijskog i proizvodnog pada Elektroprivrede BiH.
Sindikat i Uprava kompanije dio odgovornosti pokušavaju prebaciti na rudnike i rudare, uz tvrdnje da se ne proizvodi dovoljno uglja, dok istovremeno postoje zahtjevi za redovnom isplatom plata.
Međutim, kritičari takvog pristupa upozoravaju da se pritom zanemaruje činjenica da su rudnici godinama urušavani brojnim problemima, uključujući korupcijske afere povezane s upravnim i nadzornim odborima.
Posebno je značajno da upravo Elektroprivreda BiH ima ključnu ulogu u postavljanju i smjenjivanju upravljačkih struktura unutar koncerna, zbog čega se odgovornost za stanje u rudnicima ne može jednostavno prebaciti samo na rudare.
Jedan od najvećih problema jeste činjenica da je Elektroprivreda BiH tranziciju prema zelenoj energiji dočekala nespremna i bez dovoljno razvijenih alternativnih izvora proizvodnje.
Dok stari i nedovoljno održavani blokovi termoelektrana, iz kojih se i dalje dobija najveći dio električne energije, sve češće ispadaju iz pogona, novih proizvodnih kapaciteta nema dovoljno da nadomjeste njihov pad.
Situacija je posebno eskalirala prošle godine.
Čak 40 neplaniranih kvarova i havarija u termoelektranama, u kombinaciji s hroničnim nedostatkom uglja, snažno je oborilo proizvodnju električne energije.
Zbog pada vlastite proizvodnje Elektroprivreda BiH bila je primorana kupovati električnu energiju na tržištu.
Problem je u tome što je u pojedinim periodima uvozna struja plaćana po cijeni i do tri puta višoj od troškova proizvodnje električne energije u vlastitim pogonima.
Takva situacija ostavila je ogromne posljedice na finansijsko poslovanje kompanije.
Prema navedenim podacima, Elektroprivreda BiH je tokom prethodne tri godine akumulirala čak 441 milion KM gubitaka u poslovanju.
Kašnjenje plata zaposlenima sada predstavlja dodatni alarm da problemi više nisu ograničeni samo na proizvodnju, rudnike i energetsku tranziciju, već direktno pogađaju i likvidnost kompanije te svakodnevnu sigurnost njenih radnika.
Ako se stanje hitno ne stabilizuje, kriza nekada jednog od najprofitabilnijih javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini mogla bi imati mnogo šire posljedice po elektroenergetski sistem i privredu zemlje.
