Prije 150 godina super El Ninjo odnio 50 miliona života: Svijet se sprema za novi

Dok se svijet suočava s posljedicama klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih pojava, naučnici podsjećaju na jednu od najsmrtonosnijih ekoloških katastrofa u modernoj historiji.

Između 1876. i 1878. godine ogromna glad pogodila je dijelove Azije, Afrike i Južne Amerike, a procjenjuje se da je život izgubilo oko 50 miliona ljudi. Mnogi istraživači ovu katastrofu povezuju s izuzetno snažnim klimatskim fenomenom poznatim kao El Ninjo.

Glad koja je pogodila tri kontinenta

Iako su svjetski ratovi i pandemije obilježili 20. vijek, stručnjaci ističu da je glad iz perioda 1876–1878. jedna od najvećih katastrofa koje su pogodile čovječanstvo u posljednjih 150 godina.

Autori studije objavljene 2018. godine u časopisu Journal of Climate opisali su taj događaj kao vjerovatno najtežu ekološku katastrofu modernog doba.

Prema njihovim navodima, posljedice tadašnjih klimatskih poremećaja imale su dugoročan uticaj na razvoj globalnih ekonomskih i društvenih nejednakosti.

Kako nastaje El Ninjo?

El Ninjo je dio klimatskog ciklusa poznatog kao ENSO (El Niño Southern Oscillation), koji nastaje u Tihom okeanu.

U normalnim okolnostima pasati pušu od istoka prema zapadu, potiskujući toplu vodu prema azijskom dijelu Pacifika. Kada ti vjetrovi oslabe, dolazi do zagrijavanja površinskih voda u istočnom dijelu okeana i značajnih promjena vremenskih obrazaca širom planete.

Suprotna pojava naziva se La Ninja i donosi drugačiji raspored temperatura, padavina i vremenskih prilika u mnogim dijelovima svijeta.

Suše pretvorene u katastrofalnu glad

Tokom 1877. godine snažan El Ninjo izazvao je ozbiljne poremećaje širom svijeta.

Brojne zemlje suočile su se s dugotrajnim sušama koje su uništile usjeve i dovele do nestašice hrane.

Međutim, novija istraživanja pokazuju da El Ninjo nije bio jedini uzrok katastrofe.

Naučnici navode da su se istovremeno poklopili i drugi klimatski fenomeni, uključujući izuzetno snažan Indijski okeanski dipol te neuobičajeno visoke temperature Atlantskog okeana.

Takva kombinacija stvorila je uslove za jedan od najrazornijih klimatskih događaja u zabilježenoj historiji.

Ljudski faktor dodatno pogoršao tragediju

Istraživači naglašavaju da klimatski uslovi sami po sebi nisu bili jedini razlog ogromnog broja žrtava.

Prema studiji iz 2018. godine, političke odluke, ekonomske prilike i zanemarivanje tradicionalnih sistema za skladištenje vode i hrane značajno su doprinijeli tome da suša preraste u katastrofalnu glad prenose Nezavisne.

Zbog toga se smatra da je ljudski faktor imao ključnu ulogu u razmjerama tragedije.

Novi El Ninjo ne znači novu glad, ali rizici postoje

Istraživanje objavljeno 2020. godine pokazalo je da El Ninjo iz 1877–1878. nije bio značajno snažniji od velikih događaja iz 1982–1983, 1997–1998. i 2015–2016. godine.

To znači da se slični klimatski obrasci mogu ponoviti i u budućnosti.

Ipak, stručnjaci ističu da je savremena poljoprivreda mnogo bolje pripremljena za ovakve situacije te da trenutno niko ne predviđa glad razmjera kakve su viđene u 19. vijeku.

Naučnici pozivaju na pripremu

Iako masovna glad poput one iz 1870-ih nije vjerovatna, novi period snažnih El Ninjo pojava mogao bi povećati rizik od suša, poplava, požara i drugih ekstremnih vremenskih događaja.

Zbog toga stručnjaci smatraju da proučavanje historijskih katastrofa može pomoći državama da se bolje pripreme za buduće klimatske izazove.

“To nam daje ideju kako da se bolje pripremimo. Pokazuje vam šta je najgore što se moglo dogoditi”, poručio je Vimal Mishra sa Indijskog tehnološkog instituta Gandhinagar, govoreći o Velikoj gladi iz 19. vijeka.