Nakon što je prije dva dana predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potvrdio da je postignut konačni mirovni sporazum između SAD-a i Irana, u javnosti se pojavio kompletan tekst dokumenta koji bi, prema najavama, trebao označiti kraj sukoba i otvoriti put dugoročnom političkom i ekonomskom dogovoru dvije države.
Dokument sadrži ukupno 14 tačaka koje definišu obaveze obje strane, a potpisivanje sporazuma zakazano je za petak u Švicarskoj.
Jedna od najvažnijih odredbi odnosi se na trenutni i trajni prekid vojnih operacija između SAD-a, Irana i njihovih saveznika na svim frontovima, uključujući i Liban. Sporazum predviđa da se obje strane obavežu da neće pokretati nove vojne akcije, prijetiti upotrebom sile niti se međusobno vojno ugrožavati.
SAD i Iran također su se obavezali na poštovanje međusobnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta te nemiješanje u unutrašnje poslove druge strane.
Prema dokumentu, konačni sporazum trebao bi biti usaglašen u roku od 60 dana od potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, uz mogućnost produženja roka ukoliko obje strane na to pristanu.
Među najznačajnijim ekonomskim tačkama nalazi se obaveza SAD-a da započne ukidanje pomorske blokade i svih prepreka usmjerenih protiv Irana. Potpuno ukidanje blokade predviđeno je u roku od 30 dana, dok bi se američke snage iz blizine Irana povukle nakon postizanja konačnog sporazuma.
S druge strane, Iran se obavezuje da osigura siguran prolaz komercijalnih brodova kroz Perzijski zaljev i Hormuški moreuz te da radi na uklanjanju tehničkih i vojnih prepreka koje bi mogle ometati pomorski saobraćaj.
Tramp i Netanjahu. AP
Posebnu pažnju privukla je odredba prema kojoj bi Sjedinjene Američke Države zajedno s regionalnim partnerima trebale razviti investicioni i razvojni plan vrijedan najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana.
Dokument predviđa i postepeno ukidanje svih vrsta sankcija protiv Irana, uključujući sankcije Ujedinjenih nacija, Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te američke primarne i sekundarne sankcije, prema rasporedu koji će biti definisan konačnim sporazumom.
Kada je riječ o nuklearnom programu, Iran je ponovo potvrdio da neće razvijati niti nabavljati nuklearno oružje. Dvije strane dogovorile su da će pitanje postojećih zaliha obogaćenog nuklearnog materijala biti riješeno pod nadzorom IAEA-e, uključujući mogućnost smanjenja nivoa obogaćenosti materijala na licu mjesta.
Do postizanja konačnog sporazuma Iran će zadržati trenutni status svog nuklearnog programa, dok se SAD obavezuju da neće uvoditi nove sankcije niti raspoređivati dodatne vojne snage u regiji.
Jedna od važnijih tačaka odnosi se i na izvoz iranske nafte. Memorandum predviđa da će američko Ministarstvo finansija izdavati potrebna izuzeća i dozvole za izvoz iranske sirove nafte, naftnih derivata i povezanih finansijskih transakcija.
Također je predviđeno oslobađanje zamrznute iranske imovine i sredstava, koja bi nakon deblokade bila stavljena na raspolaganje Centralnoj banci Irana za međunarodna plaćanja i druge potrebe.
Sporazum predviđa i formiranje posebnog mehanizma za nadzor provođenja svih dogovorenih obaveza, kao i donošenje obavezujuće rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja bi podržala konačni sporazum.
Ako bude potpisan i proveden u predviđenom obliku, ovaj dokument mogao bi predstavljati jedan od najznačajnijih diplomatskih dogovora između Washingtona i Teherana u posljednjim decenijama.
