Sve više istraživanja pokazuje da hrana ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na raspoloženje, nivo stresa i mentalno stanje. Naučnici posljednjih godina intenzivno proučavaju vezu između ishrane i depresije, a rezultati ukazuju da određene namirnice mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja depresivnih simptoma.
Posebnu pažnju privukla je takozvana “nutricionistička psihologija”, oblast koja istražuje kako način ishrane utiče na mozak i emocije.
Mediteranska ishrana povezana s boljim raspoloženjem
Jedno od poznatijih istraživanja provela je profesorica Felice Jacka sa Univerziteta Deakin u Australiji. U studiji su osobe koje su patile od depresije podijeljene u dvije grupe.
Jedna grupa nastavila je jesti brzu hranu, prerađene proizvode i gotova jela, dok je druga prešla na mediteransku ishranu bogatu svježim voćem i povrćem, ribom, maslinovim uljem i zdravim mastima.
Nakon tri mjeseca, kod osoba koje su promijenile ishranu simptomi depresije bili su znatno blaži, dok kod druge grupe nije bilo većih promjena.
Kako nezdrava hrana utiče na mozak
Stručnjaci upozoravaju da pretjerana konzumacija šećera, trans masti i visoko prerađene hrane može izazvati upalne procese u organizmu, što negativno utiče i na funkciju mozga.
Takva prehrana može poremetiti proizvodnju neurotransmitera poput serotonina, koji je poznat kao hormon sreće i ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.
Za normalno funkcionisanje mozga posebno su važni vitamini B grupe, vitamin D, omega-3 masne kiseline, magnezij, selen i određene aminokiseline.
Namirnice koje mogu poboljšati raspoloženje
Brojne namirnice sadrže nutrijente koji pozitivno utiču na mentalno zdravlje i nivo energije.
Banane su bogate kalijem i triptofanom, koji podstiče stvaranje serotonina. Sličan efekat imaju i ananas te šljive.
Avokado sadrži zdrave masti, vitamin B6 i folnu kiselinu, dok krompir i komorač mogu pomoći u stimulaciji serotonina.
Špinat je odličan izvor magnezija, minerala koji doprinosi smanjenju stresa i anksioznosti. Magnezij se nalazi i u mahunarkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama.
Suho voće poput hurmi i smokava također sadrži korisne nutrijente za raspoloženje, a jaja obezbjeđuju aminokiseline i vitamin D.
Losos, laneno ulje i orasi poznati su po omega-3 masnim kiselinama koje podržavaju zdravlje mozga i nervnog sistema.
Cvekla je bogata folnom kiselinom, dok jogurt doprinosi zdravlju crijevne flore, koja je sve češće povezana s mentalnim zdravljem.
Čili papričice mogu podstaći lučenje endorfina, hormona koji poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.
Kretanje i zdrava ishrana daju najbolje rezultate
Stručnjaci ističu da najbolji efekat daje kombinacija zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti i boravka na svježem zraku.
Ipak, upozoravaju da hrana sama po sebi nije zamjena za stručnu pomoć i terapiju.
Ako osoba duže vrijeme osjeća tugu, bezvoljnost, umor ili gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, potrebno je obratiti se ljekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje.
