Hrvatska odbija potpisati Sporazum o Južnoj interkonekciji

Potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o projektu Južne plinske interkonekcije ozbiljno je dovedeno u pitanje.

Prema dostupnim informacijama, umjesto zvaničnog sporazuma, u utorak bi u Dubrovniku mogla biti potpisana samo zajednička izjava o namjeri podrške ovom projektu. Međutim, takav dokument nema pravnu snagu i ne predstavlja obavezujući okvir za realizaciju projekta.

Zajedničku izjavu trebali bi potpisati predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, a njome bi se samo izrazila politička podrška razvoju prekogranične energetske infrastrukture. Postoji i mogućnost potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, ali ni taj dokument ne obavezuje strane na konkretne korake.

Za stvarnu realizaciju projekta ključan je međudržavni sporazum, koji još nije usaglašen. Kako se navodi, Vlada Hrvatske u posljednjim danima našla se pod pritiskom institucija Evropske unije, koje smatraju da pojedina rješenja u vezi s Južnom interkonekcijom nisu u skladu s evropskim energetskim pravilima.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prošle sedmice donijelo je odluku o pokretanju pregovora, a očekivalo se da će proces biti završen ubrzano. Prema planu, pregovori su trebali biti okončani do kraja prošle sedmice, nakon čega bi Vijeće ministara BiH utvrdilo tekst sporazuma i uputilo ga Predsjedništvu na konačno odobrenje.

Međutim, taj plan nije realiziran jer Hrvatska nije pristala na predloženi tekst sporazuma, što je zaustavilo dalju proceduru u institucijama BiH.

Zbog toga Hrvatska sada predlaže potpisivanje neobavezujućih dokumenata, što nije u skladu s očekivanjima Sjedinjenih Američkih Država. Američki ministar Chris Wright trebao bi prisustvovati događaju u Dubrovniku, gdje se prvobitno očekivalo potpisivanje zvaničnog sporazuma.

Ovakav razvoj događaja dodatno komplikuje realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu i regiju.