Tajna dobrog raspoloženja je u ishrani: Ovo su prirodni antidepresivi

Sve više istraživanja pokazuje da hrana ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na raspoloženje, nivo stresa i mentalno stanje. Naučnici posljednjih godina intenzivno proučavaju vezu između ishrane i depresije, a rezultati ukazuju da određene namirnice mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja depresivnih simptoma.

Posebnu pažnju privukla je takozvana “nutricionistička psihologija”, oblast koja istražuje kako način ishrane utiče na mozak i emocije.

Mediteranska ishrana povezana s boljim raspoloženjem

Jedno od poznatijih istraživanja provela je profesorica Felice Jacka sa Univerziteta Deakin u Australiji. U studiji su osobe koje su patile od depresije podijeljene u dvije grupe.

Jedna grupa nastavila je jesti brzu hranu, prerađene proizvode i gotova jela, dok je druga prešla na mediteransku ishranu bogatu svježim voćem i povrćem, ribom, maslinovim uljem i zdravim mastima.

Nakon tri mjeseca, kod osoba koje su promijenile ishranu simptomi depresije bili su znatno blaži, dok kod druge grupe nije bilo većih promjena.

Foto: Ilustracija / Pixabay

Kako nezdrava hrana utiče na mozak

Stručnjaci upozoravaju da pretjerana konzumacija šećera, trans masti i visoko prerađene hrane može izazvati upalne procese u organizmu, što negativno utiče i na funkciju mozga.

Takva prehrana može poremetiti proizvodnju neurotransmitera poput serotonina, koji je poznat kao hormon sreće i ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.

Za normalno funkcionisanje mozga posebno su važni vitamini B grupe, vitamin D, omega-3 masne kiseline, magnezij, selen i određene aminokiseline.

Namirnice koje mogu poboljšati raspoloženje

Brojne namirnice sadrže nutrijente koji pozitivno utiču na mentalno zdravlje i nivo energije.

Banane su bogate kalijem i triptofanom, koji podstiče stvaranje serotonina. Sličan efekat imaju i ananas te šljive.

Avokado sadrži zdrave masti, vitamin B6 i folnu kiselinu, dok krompir i komorač mogu pomoći u stimulaciji serotonina.

Špinat je odličan izvor magnezija, minerala koji doprinosi smanjenju stresa i anksioznosti. Magnezij se nalazi i u mahunarkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama.

Foto: Ilustracija / Pixabay

Suho voće poput hurmi i smokava također sadrži korisne nutrijente za raspoloženje, a jaja obezbjeđuju aminokiseline i vitamin D.

Losos, laneno ulje i orasi poznati su po omega-3 masnim kiselinama koje podržavaju zdravlje mozga i nervnog sistema.

Cvekla je bogata folnom kiselinom, dok jogurt doprinosi zdravlju crijevne flore, koja je sve češće povezana s mentalnim zdravljem.

Čili papričice mogu podstaći lučenje endorfina, hormona koji poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.

Kretanje i zdrava ishrana daju najbolje rezultate

Stručnjaci ističu da najbolji efekat daje kombinacija zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti i boravka na svježem zraku.

Ipak, upozoravaju da hrana sama po sebi nije zamjena za stručnu pomoć i terapiju.

Ako osoba duže vrijeme osjeća tugu, bezvoljnost, umor ili gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, potrebno je obratiti se ljekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje.