Mnoge stare slovenske riječi kroz vijekove su gotovo potpuno nestale iz svakodnevnog govora, a zamijenili su ih izrazi stranog porijekla koji danas djeluju sasvim prirodno i uobičajeno.
Tako danas rijetko ko razmišlja o tome da riječi poput „jastuk“, „kapija“ ili „peškir“ zapravo nisu izvorno slovenske, već su u naš jezik stigle iz turskog, persijskog ili drugih jezika.
Naši preci koristili su sasvim drugačije nazive, od kojih su mnogi danas zaboravljeni.
Kako su se nekada zvali jastuci
Riječ „jastuk“ vodi porijeklo iz turske riječi „yastık“, a njeni korijeni sežu još do persijskog jezika.
Prije nego što je ovaj izraz postao dominantan, u narodnom govoru koristili su se domaći nazivi poput:
- Uzglavlje, uzglavka, uzglavnica, blazina ili poduška.
Danas su ti izrazi gotovo nestali iz svakodnevne upotrebe, iako su neki od njih i dalje prisutni u pojedinim slovenskim jezicima.
U Sloveniji se, na primjer, još mogu čuti riječi poput „blazina“ i „vzglavnik“.
Zanimljivo porijeklo riječi „poduška“
Posebno zanimljiva je riječ „poduška“, koja u svom korijenu krije riječ „dah“.
Naziv se odnosio na nešto što je „naduvano“, odnosno ispunjeno perjem, vunom ili drugim mekanim materijalom.
Slični izrazi i danas postoje u ruskom, poljskom i slovačkom jeziku.
Nisu nestali samo stari nazivi za jastuk
Mnoge domaće riječi tokom vremena potisnuli su turcizmi i druge pozajmljenice.
Tako je riječ „kapija“ zamijenila staru slovensku riječ „vratnice“, koja je označavala velika drvena vrata ili ulaz na imanju.
Slično se dogodilo i sa riječju „peškir“, koja je persijskog porijekla. Nekada su se mnogo češće koristili izrazi: Ručnik, otarak.
Riječ „čamac“ takođe je potisnula staru slovensku riječ „čun“, koja se danas uglavnom može čuti samo u književnosti ili narodnim pjesmama.
Stare riječi i dalje žive kroz običaje i izraze
Iako su mnoge riječi nestale iz svakodnevnog govora, neke su opstale kroz stare izraze, običaje i narodne pjesme.
Riječ „čast“ nekada je označavala dio nečega, a njen trag ostao je sačuvan u riječima poput:
Ćestica, česnica i pričest.
Slično je i sa riječima poput „studenac“ i „kladenac“, koje se danas uglavnom mogu pronaći u narodnim pjesmama, starim pričama ili nazivima izvora vode.
Jezik se mijenjao pod uticajem različitih kultura
Savremeni jezik oblikovao se vijekovima pod uticajem različitih naroda i kultura.
Turcizmi, germanizmi, italijanizmi i druge pozajmljenice postepeno su potiskivali stare slovenske izraze, pa su mnoge riječi koje su nekada bile dio svakodnevnog govora danas gotovo potpuno zaboravljene.
Ipak, mnogi smatraju da upravo te stare riječi nose posebnu ljepotu i duh prošlih vremena.
