Penzije u julu rastu, ali prihodi od doprinosa padaju: Evo šta to znači za buduće isplate

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka jula dobit će uvećane penzije zahvaljujući redovnom polugodišnjem usklađivanju koje je omogućio novi model obračuna. Ipak, istovremeno se otvara pitanje dugoročne održivosti penzijskog sistema, s obzirom na to da prihodi od doprinosa bilježe pad.

Tim povodom odgovore smo zatražili od Federalnog zavoda PIO/MIO i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Koliko će iznositi julske penzije

Od jula penzioneri u Federaciji BiH mogu očekivati veće penzije: Najniža penzija povećava se sa 666 KM na 706 KM, zagarantovana penzija raste sa 842 KM na 892 KM, prosječna samostalna penzija povećava se sa 851 KM na 900 KM.

Vlada FBiH garantuje isplatu penzija

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO ističu da Zavod posluje na principima finansijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima, te da se penzije i dalje najvećim dijelom finansiraju iz doprinosa aktivnih osiguranika, na principu međugeneracijske solidarnosti.

Međutim, naglašavaju da dugoročna održivost sistema zavisi od ekonomskih i demografskih kretanja.

„Kao i svi penzijski sistemi u Evropi, sistem Federacije BiH zavisi od rasta zaposlenosti, visine plata, naplate doprinosa i demografskih trendova. Bitno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod PIO/MIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada Federacije BiH postala garant isplate penzija“, naveli su iz Zavoda.

Prihodi od doprinosa mogli bi biti manji za osam posto

Iz Zavoda pojašnjavaju da se efekti povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa moraju posmatrati zajedno.

U prvih šest mjeseci 2025. godine prihodi od doprinosa bili su veći za oko 16,5 posto u odnosu na isti period 2024. godine, dok je u drugom dijelu godine taj rast usporio na približno 4,5 posto.

Podsjećaju da je minimalna plata povećana na 1.000 KM od 1. januara 2025. godine, dok je od 1. jula iste godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa šest na 2,5 posto.

„Suštinski efekti istovremenog povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa biće u potpunosti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na osnovu podataka za prvih pet mjeseci 2026. godine može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži u odnosu na 2025. godinu. Naime, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine u prosjeku su manji za oko osam posto u odnosu na isti period prethodne godine“, naveli su iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Ministarstvo upozorava na dugoročnu održivost sistema

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da je penzijski sistem suočen s velikim izazovima te da kontinuiran rast penzija nije moguće dugoročno finansirati bez rasta ekonomije i zaposlenosti.

„S jedne strane postoji potreba da se penzionerima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast penzija, a s druge strane obaveza da sistem ostane stabilan i održiv za buduće generacije. Penzijski sistem dugoročno ne može samostalno finansirati značajan rast penzija bez rasta zaposlenosti, ekonomije i ukupne baze osiguranika. Ukoliko se povećavaju izdvajanja iz sistema, a broj osiguranika ne raste odgovarajućim tempom, razlika sredstava mora se osiguravati iz budžeta ili drugih izvora finansiranja“, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju da gotovo sve evropske države danas dio sredstava za penzije obezbjeđuju direktno iz budžeta zbog starenja stanovništva i produženja životnog vijeka.

Kao primjer navode Hrvatsku, koja iz državnog budžeta finansira više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu penzija prenosi Fokus.ba

Produžen životni vijek dodatno opterećuje sistem

Iz Ministarstva podsjećaju da minimalan uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju iznosi 15 godina staža osiguranja, dok korisnici penziju često primaju 20, 25 ili čak 30 godina.

Upravo taj nesrazmjer između perioda uplate doprinosa i trajanja korištenja penzije predstavlja jedan od najvećih izazova modernih penzijskih sistema, zbog čega će, kako navode, u budućnosti biti potrebno osiguravati dodatne izvore finansiranja kako bi sistem ostao stabilan.