Evropska komisija nakon 30. juna izvršit će procjenu rezultata zemalja korisnica sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, a sredstva namijenjena državama koje nisu provele dogovorene reforme mogla bi biti preusmjerena onima koje su ostvarile bolje rezultate.
Iz Evropske komisije za podgoričke „Vijesti“ potvrđeno je da uredba kojom je uspostavljen Plan rasta predviđa mehanizam preraspodjele zasnovan na rezultatima.
Prema pojašnjenju Komisije, ukoliko reformski koraci ne budu realizirani ni nakon isteka takozvanog grejs perioda, predviđena sredstva mogu biti dodijeljena drugim korisnicima.
„Nakon isteka grejs perioda za prvi set reformskih koraka, 30. juna 2026. godine, Evropska komisija će sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu rezultata svih korisnika sredstava“, naveli su iz Komisije.
U slučaju da neka država dobije dodatna sredstva kroz preraspodjelu, bit će obavezna dostaviti revidirani reformski program sa novim mjerama koje planira provesti.
Plan rasta za Zapadni Balkan usvojen je 2023. godine i predviđa ukupno šest milijardi eura za period od 2024. do 2027. godine kroz kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita.
Evropska komisija navodi da je do sada 78 posto reformi predviđenih u prva tri izvještajna ciklusa u potpunosti realizirano ili je ostvaren određeni napredak, dok je 22 posto reformskih mjera i dalje bez pomaka.
Posebnu pažnju privlači situacija u Bosni i Hercegovini, koja je jedina država Zapadnog Balkana koja do sada nije dobila sredstva iz Plana rasta zbog neusaglašene reformske agende.
Ukupan iznos koji je BiH na raspolaganju iznosi 976,6 miliona eura, a prema ranijem upozorenju Delegacije Evropske unije, zemlja rizikuje trajni gubitak čak 373,9 miliona eura ukoliko ne ispuni preuzete obaveze.
Iz Evropske komisije ističu da za BiH rok za istek grejs perioda traje do decembra ove godine, dok ostale države već krajem juna ulaze u fazu procjene ispunjenosti reformi.
U međuvremenu, pojedine zemlje regiona već ostvaruju konkretne koristi od provođenja reformi. Evropska komisija je u maju odobrila dodatna sredstva Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Albaniji je do sada stavljeno na raspolaganje ukupno 212,8 miliona eura, Sjevernoj Makedoniji 142,1 milion eura, dok je Crna Gora dobila 89,3 miliona eura kroz različite tranše finansijske podrške.
S druge strane, Srbiji su određene isplate zamrznute zbog spornih pravosudnih zakona koje Evropska unija smatra korakom unazad u procesu evropskih integracija.
Iz Brisela poručuju da reforme moraju ostati prioritet svim korisnicima sredstava kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan.
