U Zagrebu je tokom konferencije „TradFest“ predstavljena karta Bosne i Hercegovine s prijedlogom teritorijalne reorganizacije na tri entiteta, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.
Dvodnevni skup održan je u Hotelu Dubrovnik, u organizaciji zaklada „Vigilare“ i „Ordo Iuris“ Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation.
Tema konferencije izazvala pažnju
Konferencija je otvorena temom o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, uz ocjene da je postojeći sistem nefunkcionalan i da je potrebno tražiti nova rješenja.
Takvi stavovi izazvali su oštre reakcije iz BiH, gdje su pojedini mediji i političari ocijenili da je neprihvatljivo raspravljati o unutrašnjem preustroju države izvan njenih granica.
Predstavljena karta podjele
Najviše pažnje izazvala je prezentacija docenta Ivana Pepića, koji je prikazao model podjele BiH na više teritorijalnih jedinica.
Prema tom prijedlogu, Bosna i Hercegovina bi bila organizovana kroz Republiku Srpsku, hrvatsku jedinicu, bošnjačko-muslimansku jedinicu i Brčko distrikt.
Na karti je posebno označen prostor takozvane „hrvatske republike“, koji obuhvata dijelove zapadne Hercegovine, područje Mostara te određene enklave u srednjoj Bosni i Posavini.
Različiti stavovi učesnika
Neki učesnici skupa smatraju da bi ovakav model mogao doprinijeti ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dok drugi ističu da se radi o politički osjetljivom pitanju koje zahtijeva širi konsenzus.
Kardinal Vinko Puljić naveo je da je potrebno tražiti rješenja za političku jednakopravnost, ali da se takva pitanja moraju rješavati na političkom, a ne vjerskom nivou.
Reakcije iz političkog života
Konferencija je izazvala kritike i u Hrvatskoj. Zastupnik Armin Hodžić ocijenio je skup kao marginalan i upozorio na opasnost širenja određenih političkih narativa.
S druge strane, pojedini učesnici istakli su da se ne radi o razbijanju Bosne i Hercegovine, već o pokušaju pronalaska modela koji bi osigurao stabilnost i ravnopravnost.
Osjetljivo pitanje uređenja BiH
Tema teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regionu.
Rasprave poput ove dodatno pokazuju koliko su stavovi podijeljeni, ali i koliko je važno tražiti rješenja kroz dijalog i institucionalne procese unutar same države.