Izbor ogrjevnog drveta može značajno uticati na kvalitet grijanja, potrošnju goriva i sigurnost doma. Iako mnogi prilikom kupovine gledaju prvenstveno cijenu i vrstu drveta, iskusni dimnjačar Goran Trubelja upozorava da se jedna od najvećih grešaka krije u korištenju nedovoljno osušenih cjepanica. Vlažna drva ne samo da slabije griju nego mogu doprinijeti stvaranju opasnih naslaga u dimnjaku i povećati rizik od požara.
Goran Trubelja, koji se dimnjačarskim poslom bavi više od tri decenije, u razgovoru za hrvatski portal Podravski.hr govorio je o izazovima svoje profesije, ali i greškama koje domaćinstva često prave tokom sezone grijanja.
Prema njegovom iskustvu, dimnjaci povezani s pećima i kotlovima na čvrsta goriva zahtijevaju znatno više pažnje i čišćenja nego mnogi sistemi koji koriste plin.
Poseban problem predstavljaju domaćinstva koja ogrjev nabavljaju neposredno pred zimu, kada drvo često nije imalo dovoljno vremena da se pravilno osuši.
Takva praksa može dovesti do slabijeg sagorijevanja, povećane potrošnje ogrjeva i stvaranja naslaga u dimovodnim kanalima.
Najgora drva za ogrjev nisu određena vrsta, nego ona koja nisu dovoljno suha
Kada se govori o kvalitetu ogrjevnog drveta, najčešće se spominju bukva, grab, hrast i druge vrste koje se koriste za grijanje.
Međutim, prema upozorenju iskusnog dimnjačara, jedan od najvažnijih faktora jeste količina vlage u drvetu.
Svježe posječeno drvo sadrži značajnu količinu vode, zbog čega nije pogodno za neposredno loženje u većini kućnih peći i kamina.
Kada se takvo drvo ubaci u ložište, dio proizvedene energije troši se na zagrijavanje i isparavanje vode umjesto na zagrijavanje prostorije.
Zbog toga vlažno drvo može gorjeti slabije, stvarati više dima i otežavati održavanje stabilne temperature.
Osim toga, nepotpuno sagorijevanje pogoduje nastanku čađi i katranskih naslaga, uključujući kreozot, koje se mogu zadržavati na unutrašnjim stijenkama dimnjaka.
U određenim okolnostima takve naslage mogu se zapaliti i izazvati požar dimnjaka.
Koliko drva trebaju biti suha prije loženja?
Za većinu kućnih uređaja na ogrjevno drvo preporučuje se korištenje drveta čija je vlažnost približno 20 posto ili niža, uz poštovanje uputstava proizvođača uređaja.
Vrijeme potrebno za sušenje zavisi od vrste drveta, debljine cjepanica, načina skladištenja i vremenskih uslova.
U praksi se drva često suše najmanje jednu do dvije sezone, dok pojedine vrste, posebno hrast, mogu zahtijevati i duži period.
Najpouzdaniji način provjere jeste korištenje mjerača vlage za drvo.
Mjerenje je najbolje obaviti na svježe rascijepljenoj unutrašnjoj površini cjepanice, jer vanjski dio može djelovati suh i kada je unutrašnjost još vlažna.
Drva je poželjno skladištiti na prozračnom mjestu, odignuta od zemlje i zaštićena od direktnih padavina.
Potpuno zatvaranje svježeg drveta u neprozračan prostor može usporiti sušenje i pogodovati razvoju plijesni.
Koje vrste drveta najbolje griju?
Pored pravilnog sušenja, važna je i vrsta drveta.
Različite vrste imaju različitu gustoću, brzinu sagorijevanja i količinu energije koju daju po prostornom metru.
Bukva – pouzdan izbor za većinu domaćinstava
Bukva se često smatra jednim od najpraktičnijih izbora za kućno grijanje. Kada je pravilno osušena, daje stabilan plamen, kvalitetan žar i dobar toplotni učinak.
Pogodna je za brojne peći, kamine i kotlove na drva.
Grab – za dugotrajniji žar
Grab je vrlo gusto drvo koje sporije sagorijeva i može duže održavati žar.
Zbog tih karakteristika često se koristi u domaćinstvima kojima je važno dugotrajnije održavanje toplote.
Ipak, teže se pali od nekih lakših vrsta, pa ga je praktično kombinovati s bukvom ili odgovarajućim materijalom za potpalu.
Hrast – kvalitetan ogrjev koji zahtijeva strpljenje
Hrast također ima visok energetski potencijal po jedinici zapremine.
Međutim, zbog svoje strukture i gustoće često zahtijeva duže sušenje.
Loženje nedovoljno osušenog hrasta može izazvati iste probleme kao i korištenje drugih vlažnih vrsta drveta.
Bagrem – gusto i energetski vrijedno drvo
Bagrem može biti dobar izbor za grijanje zbog svoje gustoće i sposobnosti stvaranja dugotrajnijeg žara.
Njegova mana može biti zahtjevnija obrada, posebno prilikom cijepanja.
Breza – dobra za brzo zagrijavanje
Breza se relativno lako pali i može brzo razviti plamen.
Zbog toga je pogodna za potpalu i početno zagrijavanje prostorije.
Topola i joha – brže sagorijevaju
Lakše vrste drveta, poput topole i johe, mogu se koristiti za ogrjev, ali u pravilu imaju manju energetsku vrijednost po jedinici zapremine od gušćih vrsta.
To znači da će za približno jednaku količinu proizvedene toplote često biti potrebna veća zapremina takvog drveta.
Zašto vlažna drva povećavaju rizik od požara dimnjaka?
Jedan od ozbiljnijih problema povezanih s loženjem vlažnog drveta jeste povećano stvaranje naslaga u dimnjaku.
Kada sagorijevanje nije dovoljno potpuno, dim može sadržavati veću količinu nesagorjelih čestica i organskih spojeva.
Prilikom hlađenja dimnih gasova dio tih materija može se taložiti na unutrašnjim površinama dimovodnog sistema.
Vremenom se stvaraju naslage koje mogu biti zapaljive.
Ako temperatura u dimnjaku dostigne dovoljno visok nivo, može doći do njihovog zapaljenja.
Požar dimnjaka može izazvati izuzetno visoke temperature i oštetiti dimovodne kanale, a u težim slučajevima vatra se može proširiti i na konstrukciju objekta.
Zbog toga redovno čišćenje dimnjaka nije samo pitanje boljeg grijanja nego i važna mjera zaštite od požara.
Kako prepoznati da dimnjak ne radi pravilno?
Problemi s dimnjakom ne moraju uvijek biti odmah vidljivi.
Ipak, postoje određeni znakovi koji mogu ukazivati na otežano odvođenje dima ili nepravilno sagorijevanje.
Među njima su:
- Vraćanje dima u prostoriju tokom loženja.
- Slab ili nestabilan propuh.
- Učestalo i izrazito začađivanje stakla na peći.
- Neobično velika količina dima.
- Poteškoće s održavanjem stabilnog plamena.
Ovi znakovi ne moraju uvijek značiti da je dimnjak začepljen, ali su razlog za provjeru sistema grijanja.
Ukoliko se dim vraća u prostoriju, korištenje uređaja treba prekinuti dok se ne utvrdi i otkloni uzrok.
Posebna opasnost: Ugljični monoksid nema miris ni boju
Goran Trubelja upozorio je i na opasnost od ugljičnog monoksida, plina koji nastaje prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva.
Riječ je o posebno opasnoj supstanci jer nema boju ni miris, pa ga ljudi ne mogu pouzdano prepoznati vlastitim čulima.
Trovanje ugljičnim monoksidom može izazvati glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, slabost, zbunjenost i pospanost.
Pri većim koncentracijama može doći do gubitka svijesti i smrti.
Posebno je opasno što se simptomi ponekad mogu zamijeniti za umor ili druge zdravstvene tegobe.
Ako postoji sumnja na prisustvo ugljičnog monoksida, potrebno je odmah napustiti prostor, pozvati nadležne hitne službe i ne vraćati se dok stručne osobe ne potvrde da je sigurno.
Pouzdana preventivna mjera jeste ugradnja odgovarajućih detektora ugljičnog monoksida, uz redovno servisiranje uređaja za grijanje.
Vikendice koje postaju stalni domovi zahtijevaju dodatnu pažnju
Iskusni dimnjačar posebno je izdvojio problem objekata koji su ranije korišteni samo povremeno, a danas služe za stalno stanovanje.
Vikendice i kuće za odmor često imaju sisteme grijanja koji su prvobitno bili namijenjeni kraćem ili povremenom korištenju.
Kada se takvi objekti počnu svakodnevno zagrijavati, povećava se opterećenje peći i dimovodnog sistema.
Ukoliko dimnjak nije redovno pregledan ili uređaj nije prilagođen intenzivnijem korištenju, mogu nastati ozbiljni sigurnosni problemi.
Zbog toga je prije početka redovnog grijanja važno provjeriti stanje dimnjaka i uređaja, posebno ako objekat duže vrijeme nije korišten.
Kako pravilno izabrati drva za peć, kamin ili kotao?
Prilikom kupovine ogrjeva nije dovoljno voditi računa samo o vrsti drveta i njegovoj cijeni.
Važno je provjeriti i dimenzije cjepanica, jer preveliki komadi mogu otežati pravilno sagorijevanje.
Za manje peći praktične su ujednačene cjepanice koje se mogu pravilno rasporediti u ložištu.
Kod kamina je važno koristiti odgovarajuću zaštitu od iskrenja i održavati stabilno sagorijevanje.
Kotlovi na čvrsta goriva mogu imati drugačije zahtjeve u pogledu veličine i vrste goriva.
Zbog toga uvijek treba slijediti tehničke preporuke proizvođača.
Također, u kućnim pećima ne treba spaljivati lakirano, impregnirano ili hemijski tretirano drvo, kao ni otpadne materijale koji mogu oslobađati štetne supstance.
Redovno čišćenje dimnjaka može spriječiti ozbiljne posljedice
Trubelja ističe da se posao dimnjačara tokom godina značajno promijenio.
Danas su domaćinstva često opremljena modernim namještajem i osjetljivim podnim oblogama, zbog čega je prije čišćenja potrebno pažljivo zaštititi prostor.
Istovremeno, savremeni dimnjačari koriste opremu koja omogućava efikasnije uklanjanje naslaga i pregled dimovodnih kanala.
Iako se dimnjačarski posao često povezuje s tradicijom i narodnim vjerovanjem da susret s dimnjačarom donosi sreću, njegova stvarna važnost ogleda se u zaštiti zdravlja i imovine.
Prema riječima Trubelje, zanimanje je danas manje privlačno mladima, iako zahtijeva stručno znanje, odgovornost i iskustvo.
Kako prenose Novine.online, pozivajući se na razgovor Gorana Trubelje za Podravski.hr, najvažnija poruka vlasnicima peći i kamina jeste da ogrjev nabavljaju na vrijeme, koriste dovoljno suha drva i ne zanemaruju redovne preglede dimnjaka.
Pravilno održavanje sistema grijanja može smanjiti potrošnju ogrjeva, poboljšati efikasnost sagorijevanja i, što je najvažnije, umanjiti rizik od požara i trovanja ugljičnim monoksidom.
Izvor: Podravski.hr
Komentari 0
Podijelite svoje mišljenje s ostalim čitaocima.
Još nema komentara. Budite prvi koji će se uključiti u razgovor.