
Interni dokument Evropske komisije, u koji je uvid imao POLITICO, prvi put službeno potvrđuje postojanje mađarske obavještajne mreže koja je, prema rezultatima istrage, pokušavala prikupljati informacije od zaposlenih u institucijama Evropske unije.
Dokument je sastavljen u aprilu ove godine i sažima nalaze istrage koju je vodio evropski komesar za borbu protiv prevara Piotr Serafin.
Mreža djelovala godinama
Prema nalazima istrage, mađarska obavještajna mreža djelovala je iz stalnog predstavništva Mađarske pri Evropskoj uniji u Briselu, a njene aktivnosti bile su posebno izražene između 2013. i 2016. godine.
U dokumentu se navodi da su mađarske obavještajne službe u tom periodu rasporedile više svojih operativaca u predstavništvo, pri čemu su njihove aktivnosti u početku bile diskretne, ali su od 2015. godine postale znatno intenzivnije i otvorenije.
Kako se navodi, postojanje mreže s vremenom je postalo poznato među mađarskim zaposlenicima evropskih institucija, što je umanjilo njenu efikasnost, a Evropska komisija procjenjuje da je operacija okončana 2016. godine.
Cilj bili službenici Evropske komisije
Istraga je pokrenuta nakon optužbi da su pripadnici mađarske obavještajne službe, raspoređeni u stalnom predstavništvu u Briselu, pokušavali vrbovati službenike institucija Evropske unije.
Prema nalazima Komisije, obavještajni službenici koristili su diplomatski status kako bi ostvarili ciljeve koji su prevazilazili uobičajene diplomatske aktivnosti.
Posebno su nastojali uspostaviti kontakte sa službenicima Evropske komisije mađarskog porijekla i od njih prikupljati detaljne informacije o radu Komisije na pitanjima od interesa za mađarsku vladu.
Várhelyi negirao saznanja
U periodu kada su aktivnosti bile najizraženije, stalnim predstavništvom Mađarske pri Evropskoj uniji rukovodio je Olivér Várhelyi, tadašnji ambasador pri EU, a danas evropski komesar za zdravstvo i dobrobit životinja.
Nakon što su prošle godine u javnosti objavljene prve informacije o navodnoj špijunskoj mreži, Várhelyi je predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen rekao da nije imao saznanja o takvim aktivnostima.
Isti stav ponovio je i početkom ove godine pred zastupnicima Evropskog parlamenta, tvrdeći da ga nijedna obavještajna služba nije kontaktirala radi prikupljanja povjerljivih informacija.
Komisija nije utvrdila odgovornost drugih osoba
U dokumentu se navodi da istraga nije utvrdila odgovornost nijedne konkretne osobe osim samih obavještajnih službenika.
Evropska komisija ističe da, zbog raspoloživih dokaza i ograničenih istražnih ovlasti, nije mogla odgovornost pripisati drugim pojedincima.
Stalno predstavništvo Mađarske pri Evropskoj uniji nije odgovorilo na upit za komentar.
Evropska komisija uputila je POLITICO na raniju izjavu glasnogovornika Balázsa Ujvárija, koji je nakon završetka istrage u aprilu saopćio da nije utvrđeno postojanje ozbiljnog sigurnosnog propusta u vezi s navodima koji su se pojavili u medijima.
Ipak, interni dokument po prvi put službeno potvrđuje postojanje mađarske obavještajne mreže i aktivnosti usmjerenih prema zaposlenima u institucijama Evropske unije.