Umjesto da napuštene zgrade ostavljaju da propadaju, italijanski istraživači pretvaraju njihove ostatke u osnovne materijale za novu gradnju.
Istraživači sa Univerziteta u Cagliariju i Politecnico di Milano uspješno su razvili održivu alternativu postojećim građevinskim materijalima kroz projekt Čelična i reciklirana betonska ploča (SARCOS).
Cilj projekta je jednostavan: uzeti ostatke iz srušenih zgrada i pretvoriti ih u visokokvalitetne podne ploče koje su jednako čvrste kao standardne građevinske ploče.
Proces kombinuje reciklirani beton sa profilisanim čeličnim limovima velike čvrstoće kako bi se stvorile kompozitne ploče visokih performansi.
Testiranja pokazala jednaku ili veću čvrstoću
Testiranje u punom obimu pokazalo je da su strukturne performanse ostale konzistentne čak i kada je sadržaj recikliranog betona povećan sa 30 posto na 100 posto.
„Beton dobijen od recikliranog materijala može ponuditi niže performanse od konvencionalnog betona, također ovisno o tome kako se proizvodi. Međutim, našim projektom smo, kroz testove u punoj veličini, pokazali da performanse kompozitnih ploča ostaju nepromijenjene ili, u nekim slučajevima, čak se i povećavaju“, rekao je Flavio Stochino, profesor na Odsjeku za građevinarstvo, okoliš i arhitektonsko inženjerstvo Univerziteta u Cagliariju.
Globalna kriza pijeska
Građevinska industrija danas se u velikoj mjeri oslanja na posebnu vrstu pijeska koja se ne može pronaći u pustinjama, jer je pustinjski pijesak previše gladak da bi efikasno vezivao beton.
Umjesto toga, graditelji koriste oštra i uglata zrna pijeska iz riječnih korita i aluvijalnih naslaga.
Međutim, ogromna potražnja za ovim resursima dovela je do globalne krize pijeska, što uzrokuje destabilizaciju riječnih obala i uništavanje vodenih ekosistema.
Na taj način građevinska industrija stvara ozbiljan ekološki problem iscrpljivanjem prirodnih resursa, a italijanski istraživači pokušavaju ponuditi održivo rješenje.
„Malo ljudi zna da pijesak koji se koristi u građevinarstvu ne dolazi iz pustinje, već iz rijeka ili aluvijalnih kamenoloma. Stoga bi na ovaj način bilo moguće izbjeći daljnja iskopavanja, što bi pomoglo u očuvanju izvornog prirodnog okruženja“, rekao je Marco Simoncelli, istraživač na Odsjeku za arhitekturu, izgrađeno okruženje i građevinsko inženjerstvo i koordinator projekta na Univerzitetu Politecnico di Milano.
Rušenje mita o recikliranom betonu
U građevinskom sektoru godinama postoji uvjerenje da je reciklirani beton slabiji i manje pouzdan od standardnog.
Međutim, tim projekta SARCOS tvrdi da je upravo njihov rad pokazao suprotno.
Projekt primjenjuje model kružne ekonomije tako što prirodne agregate zamjenjuje recikliranim šljunkom dobijenim od građevinskog otpada.
Iako se reciklirani beton već koristi u određenim dijelovima svijeta, ovaj projekt uvodi novi pristup kombinovanjem recikliranog materijala sa visokočvrstim čeličnim limovima, čime se dobija snažna kompozitna konstrukcija.
Potpuno reciklabilan sistem
Jedna od najvećih prednosti sistema jeste činjenica da se i čelik i reciklirani beton mogu ponovo preraditi i koristiti u novim građevinskim projektima.
To omogućava gotovo zatvoren ciklus proizvodnje i značajno smanjuje količinu otpada piše Klix.ba
„S našim rješenjem bi stoga bilo moguće zamijeniti pijesak u građevinarstvu i umjesto toga koristiti šut nastao rušenjem ‘ekomostrija’, odnosno zgrada štetnih za okoliš“, rekao je Simoncelli.
Pored toga, ponovna upotreba lokalnog građevinskog otpada smanjuje emisije ugljika nastale transportom pijeska i šljunka na velike udaljenosti.
Održiva budućnost građevinske industrije
Rezultati projekta SARCOS nude novi održivi pravac za građevinsku industriju, koja se suočava sa sve većim pritiskom zbog iscrpljivanja prirodnih resursa i velikog uticaja na okoliš.
Istraživači vjeruju da bi ovakav pristup mogao pomoći smanjenju zavisnosti od prirodnih sirovina, uz očuvanje visokih standarda čvrstoće i sigurnosti građevinskih objekata.
Projekt ujedno pokazuje kako građevinski otpad, umjesto problema, može postati vrijedan resurs za buduću gradnju i razvoj održivih gradova.
