Njemačka od 2027. godine uvodi značajne promjene u sistem privatne penzione štednje koje će uticati na milione zaposlenih, uključujući i veliki broj radnika sa Balkana koji žive i rade u toj zemlji.
Nova reforma donosi više mogućnosti za ostvarivanje većih prinosa kroz ulaganje u fondove i ETF-ove, ali istovremeno uvodi i određeni nivo rizika. Time će dosadašnji model poznat kao Riester penzija postepeno otići u historiju.
Uvodi se penzioni depo
Najveća novina je uspostavljanje takozvanog penzionog depoa (Altersvorsorgedepot), koji će građanima omogućiti ulaganje u široko diverzifikovane fondove i ETF-ove, poput poznatog MSCI World indeksa.
Za razliku od postojećeg sistema, novi model neće zahtijevati stopostotnu garanciju svih uplaćenih sredstava. To otvara prostor za veće prinose na duži rok, ali i za gubitke usljed promjena na finansijskim tržištima.
Tri modela štednje
Građanima će biti ponuđene tri različite opcije privatne penzione štednje.
Prva opcija je penzioni depo, gdje štediše samostalno biraju fondove i ETF-ove u koje žele ulagati. Prinosi ostvareni tokom perioda štednje neće biti oporezovani, što povećava efekat složene kamate.
Druga opcija je standardni proizvod namijenjen početnicima. Ovaj model karakterišu niski troškovi, koji neće smjeti prelaziti jedan posto godišnje. Po prvi put ovakav proizvod moći će nuditi i javni sektor.
Treća opcija odnosi se na proizvode sa garancijom, odnosno privatna penziona osiguranja koja će i dalje ostati dostupna građanima uz garanciju od 80 ili 100 posto uplaćenih sredstava.
Novi državni podsticaji
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na sistem državnih subvencija.
Umjesto dosadašnjeg modela zasnovanog na visini prihoda, podsticaji će se ubuduće obračunavati prema iznosu koji štediša uplati.
Za prvih 360 eura godišnje država će dodjeljivati 50 centi za svaki uplaćeni euro, što znači maksimalno 180 eura godišnje.
Za uplate između 360 i 1.800 eura godišnje podsticaj će iznositi 25 centi po euru, uz mogućnost ostvarivanja dodatnih 360 eura.
Roditelji će imati pravo na dodatni podsticaj za svako dijete u iznosu od jednog eura za svaki uplaćeni euro, do maksimalno 300 eura po djetetu.
Osobe mlađe od 25 godina koje započnu štednju dobit će i jednokratni bonus od 200 eura.
Najveći iznos godišnje uplate za koji se ostvaruje pravo na podsticaje iznosi 1.800 eura, a taj iznos moći će se koristiti i kao poreska olakšica.
Pravo i za samostalne radnike
Novi sistem po prvi put obuhvata i samostalne radnike i freelancere, bez obzira na to da li su obavezno uključeni u zakonski penzioni sistem.
Minimalni godišnji iznos uplate za ostvarivanje državnih podsticaja iznosit će 120 eura.
Kada reforma stupa na snagu?
Provođenje reforme planirano je u nekoliko faza.
Tokom ljeta 2026. godine savezna vlada trebala bi finalizirati zakonski okvir na osnovu preporuka penzione komisije.
Od 1. januara 2027. godine novi penzioni depoi i standardni proizvodi bit će zvanično dostupni građanima.
Istog datuma prestat će mogućnost sklapanja novih Riester ugovora prema dosadašnjim pravilima.
Šta će biti sa postojećim Riester ugovorima?
Građani koji već imaju Riester ugovore neće izgubiti stečena prava.
Na raspolaganju će imati tri mogućnosti: nastaviti štednju prema postojećim pravilima, zamrznuti postojeći ugovor i otvoriti novi ili prebaciti sredstva u novi sistem bez gubitka ranije ostvarenih državnih podsticaja, uz moguće administrativne troškove.
Veća fleksibilnost tokom penzije
Nova reforma donosi i značajnu promjenu u načinu isplate štednje nakon odlaska u penziju.
Za razliku od dosadašnjeg sistema, više neće postojati obaveza doživotne mjesečne isplate penzije. Građani će moći odabrati plan isplate koji traje najmanje do navršene 85. godine života, što bi moglo omogućiti veće mjesečne iznose.
Ipak, važno je naglasiti da će se isplate tokom penzionerskih dana oporezivati prema individualnoj stopi poreza na dohodak.
Nova reforma predstavlja jednu od najvećih promjena njemačkog sistema privatne penzione štednje u posljednjih nekoliko decenija, a njen uticaj osjetit će i brojni građani porijeklom iz zemalja Balkana koji rade i planiraju svoju budućnost u Njemačkoj.
